Radionica je održana 3. i 4. ožujka 2026. godine u prostorijama DŠJU-a, s ciljem pružanja podrške državama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva u modernizaciji institucionalnih kapaciteta njihovih uprava i praksi upravljanja, istovremeno uspostavljajući zajedničko razumijevanje spremnosti za primjenu UI-ja kao bitne komponente učinkovite, odgovorne i budućnosti usmjerene javne uprave.
Predstavnike tijela javnih uprava Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva koji su sudjelovali na radionici uvodno su pozdravili Bojana Bajić, predstavnica ReSPA-e za područje digitalizacije i inovacija, Ivan Lakoš, p. o. ravnatelj Uprave za razvoj digitalnog društva i strateško planiranje Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te pomoćnica ravnatelja DŠJU-a Valentina Miličić. U svojim uvodnim riječima gđa Miličić napomenula je kako UI više nije koncept budućnosti, već jedan od glavnih odlika rukovodstva, koji sa sobom povlači spremnost na promjene, prihvaćanje novog i kontinuirano učenje.
Tijekom dvodnevne radionice sudionici su imali priliku čuti brojne stručnjake iz EU, RH i regije koji su naglasili potrebu za jačanjem sposobnosti institucija u prilagodbi digitalnoj transformaciji uz održavanje temeljnih javnih vrijednosti poput zakonitosti, transparentnosti, odgovornosti i kvalitete javnih usluga. Predstavnica UNESCO-a i Sveučilišta u Oxfordu Anne-Lise Tan predstavila je UNESCO-ov Okvir kompetencija za umjetnu inteligenciju, strateški alat za planiranje radne snage i institucionalni razvoj te pojasnila razliku između vještina UI na razini korisnika, analitičkih sposobnosti te upravljačkih i liderskih kompetencija. Ujedno je predstavila e-tečaj “AI and Digital Transformation in Governnment“, koji je izrađen u suradnji UNESCO-a i Saïd Business School Sveučilišta u Oxfordu, s ciljem osnaživanja državnih službenika i čelnika javnog sektora u promjenjivom okruženju UI-ja i digitalne transformacije.
Pavel Ivanov, izvršni direktor bugarskog Instituta za javnu upravu (IPA), govorio je o metodologiji spremnosti za UI i institucionalne samoprocjene te predstavio rezultate istraživanja Indeksa umjetne inteligencije u bugarskoj javnoj upravi. Istaknuo je kako povezivanjem organizacijskih kapaciteta, upravljačkih aranžmana, spremnosti podataka i razvoja vještina, ova metodologija omogućuje institucijama identificiranje realnih prioriteta, mjerenje napretka i donošenje informiranih strateških odluka o upravljanju UI-jem i ulaganjima u izgradnju potrebnih kapaciteta.
Marija Grga, voditeljica Službe za međunarodnu suradnju i projekte u DŠJU-u, predstavila je rezultate Indeksa umjetne inteligencije za javnu upravu RH, naglasivši kako procjena temeljena na dokazima značajno doprinosi provedbi institucionalne reforme i ciljanim ulaganjima u izgradnju kapaciteta, posebice kompetencija javnih službenika u području umjetne inteligencije, kao i u korištenju UI-ja za učenje i razvoj.
Francesca Gržinić Kuljanac iz Udruge gradova predstavila je rezultate istraživanja o spremnosti za UI u jedinicama lokalne i regionalne samouprave RH, pri čemu je istaknula kako se JLPS-i trenutno nalaze u fazi svijesti i oprezne otvorenosti spram UI-ja i početnih individualnih provedbi, no uz nedostatak institucionalne strategije. Ujedno pokazuju spremnost za modernizaciju te snažnu potrebu za etikom, nadzorom i transparentnošću, kao i za obrazovanjem i strateškim vodstvom.
Predstavnici Uprave za digitalno gospodarstvo Ministarstva pravosuđa, javne uprave i digitalne transformacije Renato Cobal, voditelj Službe za infrastrukturu digitalnih inovacija u gospodarstvu i Ivana Nagy, načelnica Sektora za digitalno gospodarstvo, govorili su o zakonodavnom i strateškom okviru za razvoj i primjenu UI-ja u RH. Kao jedne od glavnih izazova u razvoju i primjeni UI-ja u RH g. Cobal istaknuo je horizontalnu pravnu složenost, odabir učinkovitog modela upravljanja (centraliziranog, sektorskog ili hibridnog), nedostatak kapaciteta te potrebu za multidisciplinarnom ekspertizom u procjeni rizika UI-ja. Gđa Nagy u svojem je izlaganju naglasila kako UI neće ukinuti radna mjesta, ali će transformirati zadatke, pri čemu javna uprava mora voditi primjerom.
Pomoćnica glavnog revizora Državnog ureda za reviziju Republike Hrvatske Lidija Pernar predstavila je primjer integracije UI-ja u revizijske procese koje provodi Državni ured za reviziju, s naglaskom na etičku i odgovornu upotrebu alata UI.
Primjere izgradnje UI kompetencija javnih službenika i korištenja UI-ja za učenje i razvoj u DŠJU-u predstavili su dr. sc. Mihael Mišo Mudrić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predavač u DŠJU-u te direktor Centra za razvoj digitalnih platformi, Infodom d.o.o. Lovro Krpan, koji je predstavio alat koji je DŠJU razvila kao podršku aktivnostima obuke i razvoja DŠJU-a.
U praktičnom dijelu radionice sudionici su u grupama radili na pilotnim samoprocjenama spremnosti za umjetnu inteligenciju, identificirali institucionalne i regionalne nedostatke UI i digitalnih vještina te razradili prioritete u području primjene UI-ja u javnim upravama Zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva.
Tijekom 2026. godine DŠJU nastavlja s održavanjem regionalnih događanja i aktivnosti s ciljem podizanja svijesti o izazovima i prilikama koje pruža umjetna inteligencija, a posebice o važnosti adekvatnih programa izobrazbe za sigurnu, etičku i odgovornu upotrebu UI alata u javnoj upravi.