X-twitter Linkedin
3D Virtualna šetnja
PRIJAVA

Pozdravna riječ ravnatelja

Poštovani posjetitelji,​

dobro došli na internetsku stranicu Državne škole za javnu upravu!

Javna uprava, zbog svoje pozicije u strukturi državne vlasti i društvene uloge koju ostvaruje u neposrednom odnosu s korisnicima svojih usluga, preduvjet je osiguranja boljeg životnog standarda svih građana i predstavlja jedno od strateški važnih područja.

Javna uprava okrenuta je prema potrebama korisnika svojih usluga, građanstvu i realnom sektoru te doprinosi stvaranju okruženja za društveni, socijalni i gospodarski razvoj.

Kvalitetna i učinkovita javna uprava iznimno je važna za izgradnju konkurentnog tržišnog gospodarstva te jednostavnijeg i ekonomičnijeg poslovanja. Razina kvalitete javne uprave utječe na produktivnost, konkurentnost i rast. Kako bi javna uprava bila funkcionalan servis svojim korisnicima i stvarala poticajno socijalno i ekonomsko okruženje, nije dovoljna samo odgovarajuća razina stručnosti zaposlenih u javnoj upravi, već i promjene u organizaciji i načinu obavljanja poslova u skladu s principima dobrog upravljanja. Dobro upravljanje obuhvaća procese i aktivnosti koji se poduzimaju u organizacijama javne uprave u svrhu učinkovitog obavljanja poslova. Organiziranim poslovanjem, digitalizacijom poslovnih procesa te uspostavom alata za praćenje ciljeva, rezultata i učinaka omogućuje se provedba javnih politika te kvalitetno pružanje javnih usluga na način prilagođen potrebama građana i ostalih dionika društva.

Javna uprava usklađena s principima dobrog upravljanja temelji se na načelima zakonitosti, transparentnosti, odgovornosti, učinkovitosti i djelotvornosti te koherentnosti.

Uključivanje principa dobrog upravljanja u poslovne procese javnih organizacija i institucija omogućava pružanje brze i kvalitetne usluge građanima.

Uključivanjem u europski upravni prostor RH je postala dio okruženja javnih usluga okrenutih prema njihovim korisnicima, koji su sve više zainteresirani za informacije o namjenskom trošenju sredstava poreznih obveznika. Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU), između ostalog propisano je da „države članice surađuju s Komisijom kako bi osigurale da se proračunska sredstva koriste u skladu s načelima zdravog (dobrog) financijskog upravljana, koje počiva na načelima:

  1. EKONOMIČNOSTI: zahtijeva da su sredstva kojima se institucija koristi u obavljanju svojih djelatnosti pravodobno dostupna, u primjerenoj količini i primjerene kvalitete te po najboljoj cijeni;
  2. UČINKOVITOSTI: odnosi se na postizanje najboljeg odnosa između upotrijebljenih sredstava i postignutih rezultata;
  3. DJELOTVORNOSTI: odnosi se na postizanje određenih postavljenih ciljeva i željenih rezultata.

Zbog nepoznavanja i neprimjenjivanja načela dobrog upravljanja, te zdravog (dobrog) financijskog upravljanja, tijela javne uprave ne implementiraju u zadovoljavajućoj mjeri javne politike koje trebaju doprinositi društvenom razvoju, raspoložive resurse ne koriste optimalno, propisuju složene i netransparentne procedure pa građani teško ostvaruju svoja prava.

Dobro upravljanje u javnom sektoru RH unutar kojeg će se ulagati u institucionalne i administrativne kapacitete preduvjet je učinkovitosti javne uprave u pružanju javnih usluga na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Razvoj javne uprave temelji se na razmjeni najboljih praksi i iskustava dobrog upravljanja prema europskim standardima. U tom smislu posebno se ističe važnost jačanja institucionalnih kapaciteta za strateško planiranje te koordinacija strateških ciljeva i praćenje njihove realizacije.

Unaprijeđen sustav stručnog usavršavanja u javnoj upravi jedan je od ciljeva njezinog razvoja. Ostvarenje istog ovisi o jačanju kompetencija zaposlenih, jačanju kapaciteta za dobro upravljanje te razvoju i implementaciji odgovarajućih metodologija i alata.

Nacionalni program reformi ističe veću učinkovitost i transparentnost javnog sektora kao ključno reformsko područje te pri tome određuje i potrebu poboljšanja upravljanja ljudskim resursima u javnoj upravi i javnim službama.
U javnoj upravi uvodi se upravljanje prema načelu vrijednost za novac, što za građane koji su korisnici javnih usluga, ali i porezni obveznici, znači bolje, kvalitetnije i jeftinije usluge za plaćeni porez.

Razvijen program stjecanja kompetencija za dobro upravljanje unutar sustava javne uprave temeljen na realnim potrebama poluga je razvoja učinkovite javne uprave u Republici Hrvatskoj. Organiziranim ciljanim radionicama i edukacijama dužnosnika i službenika nadležnih za provedbu izgrađenog normativnog okvira, Državna škola za javnu upravu aktivno sudjeluje u unaprjeđenju kvalitete javnog sektora i provedbi javnih politika.

Djelatnost

Djelatnost Državne škole je stručno osposobljavanje i usavršavanje državnih dužnosnika, državnih službenika, javnih službenika i zaposlenika u pravnim osobama s javnim ovlastima, izabranih dužnosnika i službenika u tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave te obrazovanje odraslih, a s ciljem trajnog podizanja razine i kvalitete njihovog znanja, vještina i sposobnosti, radi oblikovanja profesionalnog, djelotvornog i učinkovitog javnog sektora koji će pružati pravodobne i kvalitetne javne usluge, u skladu s najboljim općeprihvaćenim standardima.

U okviru djelatnosti Škole obavljaju se osobito sljedeći poslovi:

  • razvoj i koordinacija sustava osposobljavanja i usavršavanja za zaposlene u javnopravnim tijelima,
  • razvoj i provedba programa osposobljavanja i usavršavanja u skladu s prioritetima razvoja javne uprave
  • procjena i analiza potreba za osposobljavanjem i usavršavanjem u javnoj upravi,
  • jačanje mreže trenera, stručnjaka i organizacija koji razvijaju i provode programe osposobljavanja i usavršavanja te sudjeluju u aktivnostima Škole iz područja jačanja administrativnih kapaciteta u javnoj upravi
  • suradnja s javnopravnim tijelima, stručnjacima i konzultantima u javnom i privatnom sektoru, međunarodnim organizacijama i tijelima, nacionalnim školama za javnu upravu, drugim organizacijama za osposobljavanje i usavršavanje u zemlji i inozemstvu, relevantnim istraživačkim institutima i ustanovama visokog i srednjeg obrazovanja te strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i odgovarajućim socijalnim partnerima na području jačanja administrativnih kapaciteta u javnoj upravi
  • izrada i objava izvješća, studija i dokumenata te provedba istraživanja o relevantnim pitanjima i temama iz područja jačanja administrativnih kapaciteta u javnoj upravi
  • priprema i provedba projekata i programa kao i sudjelovanje u domaćim, EU i drugim međunarodnim projektima i programima iz područja jačanja administrativnih kapaciteta u javnoj upravi i razvoja ljudskih potencijala
  • usluge savjetovanja iz područja djelatnosti,
  • i drugi poslovi u skladu sa zakonom, ovim Statutom i aktom o osnivanju

Suradnja Škole i drugih institucija i tijela uređuje se posebnim sporazumima i ugovorima.

Rad Škole temelji se na sljedećim organizacijskim vrijednostima:

  • profesionalnost
  • djelotvornost i učinkovitost
  • stručnost i kvaliteta
  • kreativnost
  • odgovornost

Vizija i misija

Kompetentna i djelotvorna javna uprava koja štiti javni interes, pruža kvalitetne usluge građanima i smanjuje troškove poslovanja jedan je od ciljeva razvoja javne uprave, a Državna škola za javnu upravu sudjeluje u provedbi mjera reforme povećanjem stručnosti, profesionalnosti i znanja zaposlenih u upravi.

Državna škola za javnu upravu je središnja organizacija za koordinaciju sustava usavršavanja zaposlenih u javnom sektoru. Svojim programima usavršavanja, projektima i suradnjom s mnogobrojnim partnerima, predavačima i trenerima, nastoji osigurati visoku kvalitetu pruženih usluga organizacijama javne uprave. Škola će nastaviti s redovitom provedbom dosadašnjih grupa programa te koordinirati razvoj novih, prioritetnih programa, osobito svih onih programa čiji sadržaj odgovara usvajanju potrebnih znanja i vještina službenika, kako bi i Škola pridonijela učinkovitom funkcioniranju uprave u uvjetima članstva u Europskoj uniji.

Škola će nastaviti podizati razinu informiranosti o mogućnostima osposobljavanja i usavršavanja, povećavati dostupnost programa te usmjeravati aktivnosti prema povećanju nacionalnih kapaciteta za profesionalno usavršavanje svih službenika, sukladno sadašnjim i budućim potrebama organizacija javne uprave.

Provodeći svoju misiju povećanja učinkovitost i djelotvornosti javne uprave razvojem ljudskih resursa u upravljanju, vodstvu i administrativnim sposobnostima te poslujući na temelju organizacijskih vrijednosti ostvaruje viziju organizacije.

Vizija

Biti regionalni lider u izvrsnosti u razvoju ljudskih potencijala u javnoj upravi.

Misija

Povećati djelotvornost i učinkovitost javne uprave razvojem ljudskih potencijala u upravljanju, vodstvu i upravnim vještinama na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Tijela Državne škole za javnu upravu

Upravno vijeće​

Državnom školom upravlja Upravno vijeće koje čine predsjednik i četiri člana. Predsjednika i članove Upravnog vijeća imenuje na vrijeme od četiri godine i razrješuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra uprave.

Upravno vijeće donosi program rada i razvoja Škole, nadzire njegovo izvršavanje, odlučuje o financijskom planu i godišnjem obračunu, predlaže Vladi Republike Hrvatske promjenu i proširenje djelatnosti, donosi Statut i druge opće akte, daje Vladi Republike Hrvatske i ravnatelju Škole prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima, te donosi odluke i obavlja druge poslove određene Uredbom o osnivanju Državne škole za javnu upravu i Statutom.

Predsjednik Upravnog vijeća: Sanjin Rukavina

Članovi upravnog vijeća:

  • Ivana Vukov
  • prof. dr. sc. Ivan Koprić
  • prof. dr. sc. Marko Turudić
  • prof.dr. sc. Boris Ljubanović

Ravnatelj​

Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje Škole, poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Škole, zastupa Školu u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima, a u granicama svojih ovlasti može dati punomoć drugoj osobi za zastupanje Škole u pravnom prometu. Odgovoran je za zakonitost rada i poslovanje Škole, za stručni rad Škole koji organizira i vodi u skladu s odredbama Statuta i drugim općim aktima Škole te za svoj rad odgovara Upravnom vijeću.

Ravnatelj Škole je Rudolf Vujević.

Stručno vijeće

Stručno vijeće je stručno savjetodavno tijelo Škole. Članove Stručnog vijeća imenuje i razrješava Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja, a na temelju javnog poziva. Članovi Stručnog vijeća imenuju se na vrijeme od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani.

Članovi Stručnog vijeća:

  • dr. sc. Zvonimir Galić
  • dr. sc. Miroslava Jaramaz
  • Melita Pavlek
  • Boris Pleša
  • prof. dr. sc. Nina Pološki Vokić
  • Karmela Plazibat

Stručno vijeće raspravlja o stručnim pitanjima rada Škole sukladno Uredbi, Statutu i drugim općim aktima Škole, daje Upravnom vijeću i ravnatelju mišljenja i prijedloge u svezi s obavljanjem i razvojem djelatnosti Državne škole i donosi Poslovnik o radu Stručnog vijeća.

Stručno vijeće donosi preporuke u vezi s razvojem novih programa osposobljavanja i usavršavanja, donosi preporuke u vezi s jačanjem mreže stručnjaka za razvoj i provedbu programa osposobljavanja i usavršavanja, analizira izvještaje o radu Škole i podnosi prijedloge za unaprjeđenje rada Škole te doprinosi sveukupnom unaprjeđenju sustava stručnog usavršavanja.

DŠJU organigram

Načela poslovanja

Odnos Državne škole za javnu upravu s trećim stranama temelji se na sljedećim načelima:

  • transparentnost
  • usmjerenost na korisnike usluga
  • poboljšavanje poslovnih procesa
  • ažurnost u informiranju (javno izvješćivanje i objavljivanje)
  • profesionalna osposobljenost i nezavisnost
  • provjerljivost
  • nepristranost
  • pošteno poslovanje